Darujemo knjigu: Predrag Matvejević – Granice i sudbine

U suradnji s izdavačkom kućom VBZ, portal Menu daruje 3 primjerka knjige Predraga Matvejevića ‘ Granice i sudbine’.

Predrag Matvejević-Granice i sudbineKratko napišite u mailu zašto želite osvojiti ovu nagradu

U subjektu navedite: MDAR1
a u tekstu: vaše ime, adresa i telefon         vaš razlog

Šaljite na mail: nagradni.izazov@gmail.com

Posjetite facebook stranicu Časopis Menu i kliknite ‘sviđa mi se’!

Vaše mailove šaljite do 1. veljače
Imena dobitnika s najoriginalnijim odgovorima bit će objavljena 2. veljače
Za dodatne upute i obavijesti obratite se na: nagradni.izazov@gmail.com

Ova je knjiga nastajala u nelagodi: autor je pisao u inozemstvu o svojoj zemlji, u kojoj se vodio rat. Dio tekstova koji su ovdje sakupljeni bio je objavljen u domaćim i stranim glasilima, u prijevodu ili originalu, često i jednom i drugom. Većina ih je izišla, usprkos svemu, u nekoliko tomova koje su objavili razni izdavači, više strani nego domaći. Matvejević je gotovo svakoga mjeseca navraćao u domovinu, bivšu i sadašnju, da vidi i uvjeri se što se u njoj događa te o tome obavijesti strani i domaći svijet – bolji dio svijeta koji je dobronamjerno želio znati istinu. Branio je s najviše upornosti pisce i intelektualce koji su se našli u nevoljama, u raznim dijelovima bivše Jugoslavije ili, kako se danas kaže, ‘regije’.

Osim esejističko-poetskih ogleda, poput ‘Mediteranskoga brevijara’, prevedenog na više od dvadeset jezika i ‘Druge Venecije‘ koja je nagrađena nagradom ‘Strega’, jednim od najznačajnijih književnih priznanja u Italiji, kritika je vrlo pozitivno ocijenila Matvejevićeve knjige eseja nastalih ‘između azila i egzila’, napose djelo o ‘Kruhu našemu’ te, među ostalim, zbirku ‘Otvorenih pisama’ koja su pridonijela da autor bude uvršten u francusku ‘Legiju časti’. Matvejević je objavio niz članaka i eseja u kojima je iznosio oštre kritike o situacijama, ličnostima i pojavama u bivšoj Jugoslaviji, uoči, za vrijeme i nakon rata koji je zadesio naše gradove i sela. Knjiga ‘Granice i sudbine’ nosi podnaslov ‘O jugoslavenstvu prije i poslije Jugoslavije’.

‘Jugoslavenstvo je širi pojam nego što mislite. Često to meni negiraju, a ja sam Jugoslaven, ali ne iz perspektive Aleksandra Karađorđevića ni Pere Živkovića. Ja sam i Srbin i to bolji od Vlade Bulatovića ili Antonija Isakovića, a bolji sam Hrvat od Stjepana Radića. Za Hrvate sam od početka bio Srbin i unitarist. Za Srbe frankovac i ustaša, a za ustaše opasan marksist i komunist, za neke marksiste salonski komunist, za klerikalce i vjernike antikrist koga treba pribiti na sramni stup. Za malograđane poslije rata sam kriv da je do svega ovoga došlo, za partijce zato što nisam došao u partizane, za vojnike zato što sam antimilitarist, a za antimilitariste što sam boljševik.’
(Krležino poimanje jugoslavenstva)