Intervju: Kristjan Staničić, direktor Glavnog ureda HTZ-a

Kristjan Staničić, direktor Glavnog ureda HTZ-a

Stvoreni uvjeti za cjelogodišnji turizam

Najave su za sada vrlo dobre, rani buking je u porastu na većini tržišta te s optimizmom gledam na ovu turističku godinu u kojoj očekujem rast turističkog prometa do 5 posto

 

Hrvatska više nije turistička zemlja koja se percipira kao odredište sunca i mora. Ona ima sve kvalitete za uspješan rast i privlačenje sve većeg broja turista iz inozemstva. Kakvo je stanje „na terenu“ porazgovarali smo s Kristjanom Staničićem, direktorom Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice.

 

Kada ste postali direktor HTZ-a što ste dočekali i jeste li uveli novosti u poslovanju?

  • Glavni ured HTZ-a preuzeo sam tijekom srpnja prošle godine te smo do kraja godine uspješno realizirali Godišnji program rada HTZ-a pritom ostvarivši rekordne turističke rezultate učinivši 2017. godinu povijesno najboljom za hrvatski turizam. U isto vrijeme analizirao sam strukturu i način rada Glavnog ureda HTZ-a, a rezultat toga je nova reorganizacija koju je usvojilo i Turističko vijeće HTZ-a. Smatram da je reorganizacija nužna zbog boljeg praćenja novih trendova i povećanja učinkovitosti promotivnih aktivnosti na stranim emitivnim tržištima. Organizacijska struktura bila je stara nekoliko godina, a svi znamo da nova vremena i novi trendovi nameću definiranje novih okvira djelovanja. Kroz novi način djelovanja bit ćemo učinkovitiji, proaktivniji te u konačnici konkurentniji što je preduvjet nastavka rasta hrvatskog turizma. Nova sistematizacija donijet će učinkovitije i optimalnije poslovanje, jednostavniju i bržu koordiniranost zaposlenika te time brže rješavanje zadaća i poštivanje rokova. Konkretnije, promjenom imamo pet, umjesto dosadašnjih sedam sektora, a novost je i vraćanje posebnog Kongresnog odjela koji će se baviti daljnjim razvojem i promocijom ovog važnog segmenta ponude koji značajno utječe na cjelogodišnje poslovanje u turizmu.

 Na čemu se temelji ovogodišnji program rada HTZ-a?

  • Osnovni ovogodišnji ciljevi definirani u programu rada odnose se na pozicioniranje Hrvatske kao atraktivne cjelogodišnje turističke destinacije koja je ujedno vrlo dobro prometno povezana, posebice u kontekstu aviolinija koje su ključni segment značajnijeg produljenja turističkog prometa na razdoblja pred i posezone. Upravo smo s ciljem još snažnijeg pozicioniranja naše zemlje kao cjelogodišnje destinacije ove godine prvi put proveli program strateških projekata za suradnju s avioprijevoznicima i organizatorima putovanja iz inozemstva u 2018. godini. Iskazan je veliki interes, procesi ugovaranja su još uvijek u tijeku, ali već sada možemo reći da će hrvatske destinacije biti vrlo dobro povezane kada govorimo o aviolinijama. Ove se godine može očekivati oko 25 posto više novih avio prijevoznika i letova u domaćim zračnim lukama, a očekuje se i dulja sezona letova. Isto tako, posebno smo se usmjerili na promociju selektivnih oblika turizma poput kulturnog, eno-gastro, zdravstvenog ili kongresnog turizma koji su motivi dolaska u destinaciju posebice izvan ljetnog djela turističke godine. Glavni ured HTZ-a mjesto je podrške kvalitetnim idejama i projektima, brzo reagiramo na promjene trendova ponude i potražnje, te u skladu s time ažurno i učinkovito prilagođavamo svoje promotivne aktivnosti na emitivnim tržištima.

 

Poznato je da se vrlo rano mora napraviti plan promotivnih aktivnosti. Je li već u izradi taj program za 2019. i na koja će se tržišta staviti naglasak promocije domaće turističke ponude?

  • Trenutno smo usmjereni na provedbu čitavog niza promotivnih aktivnosti za ovu turističku godinu, te paralelno kreiramo konture plana aktivnosti za 2019. godinu. U tijeku su intenzivni nastupi na najvažnijim svjetskim turističkim sajmovima, a organiziramo i održavamo posebne radionice i prezentacije diljem svijeta. Također, provodimo marketinške i PR kampanje na emitivnim tržištima koje za cilj, osim pozicioniranja naše zemlje kao atraktivne turističke destinacije, imaju i što bolju prodaju programa i kapaciteta. Najave su za sada vrlo dobre, rani buking je u porastu na većini tržišta te s optimizmom gledam na ovu turističku godinu u kojoj očekujem rast turističkog prometa do 5 posto.

 

Sve smo zanimljiviji na dalekim tržištima. Priprema li se poseban oblik promocije na tim tržištima?

  • Sve smo atraktivnija destinacija na dalekim tržištima. Upravo smo prije nekoliko dana dobili priznanje u dalekoj Kini koja je Hrvatsku proglasila najpoželjnijom novom destinacijom u 2018. godini do smo u Indiji, u Mumbaiju dobili nagradu za najatraktivniju novu destinaciju. Iako se velika većina turističkog prometa u Hrvatskoj realizira s europskih tržišta, daleka tržišta za nas imaju strateški značaj. Gosti iz primjerice Kine, Japana i Koreje vole putovati u pred i posezoni, obilaze nekoliko destinacija unutar države, cijene hrvatske prirodne ljepote i kulturno-povijesnu baštinu. Tijekom 2017. godine zabilježili smo poraste turističkog prometa sa svih dalekih tržišta, ali prostora za daljnji rast itekako ima. Da bi u tome bili uspješni odlučili smo pojačati promotivne aktivnosti HTZ-a na ključnim dalekim tržištima i kroz sajamske nastupe, ali i kroz uspostavu novih ureda HTZ-a u svijetu. Za koji mjesec planiramo otvoriti ured u Kini u Šangaju u sklopu prostorija Hrvatske gospodarske komore, a predviđeno je i otvaranje ureda u Seulu, te u Los Angelesu jer smatramo da je kroz dosadašnji ured u New Yorku teško ostvariti sve potencijale koji nam se nude na američkom tržištu.

 

Što će donijeti novi zakon o turističkim zajednicama i hoće li biti pozitivnih promjena?

  • Novim Zakonom o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma prvenstveno će se redefinirati zadaće sustava turističkih zajednica i to u cilju jačanja konkurentnosti destinacije, koordinacije interesa sudionika u destinaciji, osiguranja zastupljenosti specifičnih lokalnih i regionalnih interesa, jačanje lokalne i regionalne inicijative kao i osiguranje povezanosti lokalnih dionika u stvaranju međunarodno konkurentnih proizvoda. Očekujem pozitivne pomake koji će pratiti novu dinamiku i suvremene turističke trendove.

 

Ministar turizma je nedavno rekao kako ne treba više razdvajati morski od kontinentalnog turizma. Slažete li se s njim?

  • Hrvatski turizam je integralni proizvod obale i kontinenta, što znači da bi se turistička ponuda Hrvatske trebala bazirati na ponudi kontinentalnih i priobalnih županija jer svaka naša regija ima svoj prepoznatljivi turistički proizvod i potencijal za razvoj turizma. Cilj jest da Hrvatska postane još privlačnije odredište i izvan ljetnih mjeseci te za produžene vikend odmore, i upravo u tom segmentu turizam na kontinentu ima puno prostora za jačanje. Svaka destinacija u Hrvatskoj ima priliku stvoriti posebne ponude i privući specifične goste i upravo je ta diversifikacija ono što nas može bolje pozicionirati na tržištu i istaknuti među konkurencijom. Mi intenzivno radimo na razvoju i promociji proizvoda koji nisu „sunce i more” jer su nam oni najvažniji za kreiranje turističke godine. Hrvatska turistička zajednica u tom procesu daje snažnu podršku i potporu u promociji, ali i daljnjem razvoju hrvatskog turizma kroz dodjelu bespovratnih financijskih sredstava potpore.

 

Što bi još trebalo napraviti kako bi se pomoglo TZ-ovima na kontinentalnom dijelu naše zemlje u privlačenju turista i unapređenju turističkog proizvoda na tom dijelu Lijepe naše?

  • Iako kontinent u ukupnom turističkom prometu čini tek oko 2 posto, bez grada Zagreba, potencijal, posebice ako je riječ o produljenju sezone, daleko je veći. Izazovnije je i zahtjevnije privući turiste na kontinent međutim on također nudi istinski doživljaj, te autentično iskustvo kroz gastronomiju, ali i kulturne, sportske i zdravstvene aktivnosti, te u fokus stavlja grane selektivnih oblika turizma. Smatram da je odgovor u uvođenju funkcioniranja i djelovanja u turizmu po modelu destinacijskog menadžmenta i udruživanja promotivnih aktivnosti turističkih zajednica, jer će time one biti jače na tržištu i potentnije u smislu oglašavanja i promidžbe.

 

I za kraj, što očekujete od ovogodišnje turističke godine, s posebnim osvrtom na pred i posezonu?

  • Naši gosti su prepoznali kvalitetu naših ponuda, a to potvrđuju i najave za ovu godinu. Očekujem nastavak pozitivnih trendova i porast turističkog prometa od oko 5 posto na razini 2018. godine, s posebnim jačanjem prometa u periodima pred i posezone. Da smo na dobrom putu potvrđuju i rezultati iz siječnja u kojem smo ostvarili visoke poraste od 20 posto u dolascima i 17 posto u noćenjima gostiju.

 

Tekst: Sanja Plješa

Fotografija: Goran Stanzl / PIXELL