Intervju min. turizma: Gari Cappelli

Cilj: postati jedno od najkonkurentnijih svjetskih turističkih odredišta

„Hrvatska svake godine postaje sve prepoznatljivija destinacija, a vjerujem da ćemo unaprjeđenjem dodatnih ponuda i stvaranjem novih, moći privući još više gostiju i to tijekom čitave godine“, kaže Gari Cappelli

Hrvatska je u svijetu sve prepoznatljivija kao kvalitetna turistička destinacija, a osim gostiju koji dolaze u naša turistička odredišta, to prepoznaju i potencijalni investitori. Sve je više objekata visoke kategorije, ali još uvijek ima prostora za napredak. Kakvi su planovi za ovu turističku godinu te je li Hrvatska lifestyle odredište, porazgovarali smo s ministrom turizma Garijem Cappelliem.

Turizam su gosti, more, pjesma, odmor, šum valova…turizam su i dobri domaćini. Što je za vas turizam?

– Turizam je ukupni doživljaj, od prvog dolaska u destinaciju, posjete muzeju, večere u restoranu ili obične šetnje u prirodi. Turizam je za mene skup svega s čime se gost susreće u destinaciji.  Današnji turisti traže više od samog odlaska na plažu ili smještajnog objekta, žele iskusiti destinaciju i sve što ona nudi. Upravo zato je danas u razvoju turizma važno da je uključena čitava destinacija i da svi dionici, iz privatnog i javnog sektora imaju zajednički cilj. Time se stvara zaokružena priča kojom se gostima može pružiti nezaboravno iskustvo zbog kojeg će se i vratiti, ali i kroz koju lokalna zajednica može puno bolje poslovati.

 

Hrvatska, puna života je slogan hrvatskog turizma. Što to zapravo znači i čime možemo privući turiste u naša turistička odredišta?

– Hrvatska, puna života svakako je iskorak u promotivnom smislu jer želimo istaknuti sve one ljepote i bogatstvo koje Hrvatska nudi, a ne samo tijekom ljetne „sezone“. Tu moram staviti poseban naglasak na kontinent i posebne oblike turizma kao što su recimo zdravstveni, sportski ili kongresni turizam… Iako će ‘sunce i more’ vjerojatno uvijek biti naš najveći turistički proizvod, kako bismo postali konkurentna, cjelogodišnja destinacija, moramo razvijati i druge proizvode za koje svakako imamo potencijal, a što je definirano i u Strategiji razvoja turizma do 2020. godine. Upravo zato sam od početka svog mandata fokus stavio na razvoj posebnih oblika turizma i stvaranje temelja za konkurentno poslovanje na kontinentu. Tako ove godine imamo primjerice prvi put izdvojena sredstva za promoviranje zdravstvenog turizma, otvara se kongresni ured kojim želimo potaknuti razvoj poslovnog turizma te pripremamo projekt Cro kartice kojim ćemo aktivirati domaće turiste te stvoriti uvjete za daljnji razvoj kontinentalnog turizma. Hrvatska svake godine postaje sve prepoznatljivija destinacija, a vjerujem da ćemo unaprjeđenjem dodatnih ponuda i stvaranjem novih, moći privući još više gostiju i to tijekom čitave godine.

Posljednjih godina sve je više turističkih objekata visoke kategorije, dakle sa četiri i pet zvjezdica. Imamo li dovoljno takvih objekata i iz kojih zemalja nam dolazi najviše gostiju u te objekte?

– Drago mi je da je Hrvatska sve više prepoznata kao kvalitetna destinacija, a to osim naših gostiju prepoznaju i investitori. Tako primjerice kad govorimo o hotelima, udjel hotela s 4* i 5* zvjezdica 2003. godine iznosio je skromnih 7,6 posto, a u prošloj godini 44,7 posto. Treba napomenuti i da je Hrvatska danas među vodećim zemljama u Europi s tako visokim udjelom hotela visoke kategorije. U ovoj godini u hrvatskom turizmu nas čeka više od 800 milijuna investicija kroz koje će biti otvoreno više od 40 novih ili obnovljenih hotela, a koji će velikim dijelom biti visoke kvalitete. Osim hotela, danas i u drugim smještajnim objektima možemo pronaći sve više kvalitetnih objekata, u privatnom smještaju ili kampovima. No, prostora za napredak svakako ima. Jedan od ključnih ciljeva i potreba za održivi rast i razvoj hrvatskog turizma je povećanje prihoda u turizmu, a tome veliki doprinos daju i kvalitetni smještajni objekti. Što se tiče same strukture gostiju po emitivnim tržištima u objektima visoke kategorije najbrojniji su gosti iz Njemačke, Austrije, Slovenije, Velike Britanije i Nizozemske.

Govori se da je Hrvatska zapravo zemlja za obiteljski odmor. No, mi želimo privući i goste visoke platežne moći koji vole dobru zabavu. Postoji li u našoj zemlji dovoljno takvih atraktivnih mjesta kojima ćemo privući te turiste i na neki način ih „natjerati“ da se ponovno vrate na odmor u Hrvatsku?

– Tradicionalno da, ali kao što se može vidjeti i u brojnim destinacijama u Hrvatskoj da se trendovi u turizmu vrlo brzo mijenjaju. Tako se primjerice u Hrvatskoj može vidjeti sve veći broj raznih manifestacija i festivala koji privlače veliki broj mladih turista. To potvrđuje i činjenica da  je Hrvatsku tijekom 2016. godine posjetilo više od četiri milijuna mladih turista koji su ostvarili 20 milijuna noćenja. Kao što sam već spomenuo naš cilj je omogućiti cjelogodišnji turizam s brojnim turističkim proizvodima koji će moći privući različite goste. No, to ne znači da se neke destinacije i dalje ne mogu usmjeriti samo na obiteljski odmor ili samo za mlade. Svaka destinacija u Hrvatskoj treba odrediti koji oblik ili oblike turizma želi razvijati i u tom smjeru stvarati, promovirati i pozicionirati se na tržištu. Na taj način stvaramo raznoliku i kvalitetnu ponudu zbog koje će se naši gosti vrlo rado vraćati.

Poznati smo i po dobroj gastronomiji. Jeste li zadovoljni našom gastro ponudom, te što bi, prema vašem mišljenju trebalo unaprijediti na domaćoj gastro sceni?

– Razvoj enogastro proizvoda iznimno je bitan za povećanje konkurentnosti hrvatskog turizma i upravo je zato istaknut u Strategiji razvoja turizma kao jedan od deset turističkih proizvoda na kojem se temelji budućnost hrvatskog turizma. Hrvatska ima bogatu kulturnu i povijesnu tradiciju, a koju prati kvalitetna i različita gastronomska ponuda koja se može mjeriti s bilo kojom svjetski konkurentnom gastro destinacijom. No, iako vrlo često možemo vidjeti i u medijima da naši gosti hvale našu hranu i vina, ono što nam prvenstveno nedostaje je veća prepoznatljivost kojom će enogastro proizvod biti jedan od motiva dolaska, a ne samo dodatna ponuda u destinaciji. Upravo zato pripremamo projekt veće marketinške vidljivosti kroz koji ćemo raditi na jačanju prepoznatljivosti hrvatske gastronomske ponude. Uz daljnju edukaciju naših kuhara i plasmanom domaćih poljoprivrednih proizvoda u turističku potrošnju, vjerujem da možemo vrlo brzo napraviti konkretan iskorak u ovom segmentu i time postati još konkurentniji.

U posljednje doba sve više jača zdravstveni turizam jer su turisti iz inozemstva zainteresirani za dolazak u Hrvatsku na wellness, ali i na neke medicinske i stomatološke tretmane. Imamo li dovoljno kapaciteta u tom obliku turizma?

– Zdravstveni turizam svakako je jedan od najperspektivnijih turističkih proizvoda u Hrvatskoj čiji se potencijal dosad vrlo malo iskoristio. Kapaciteti postoje, ali ni približno u onoj mjeri kolike su naše mogućnosti. Već sada postoji potencijal za investicije od oko 300 milijuna eura kroz koje bi se realiziralo i novih minimalno 1500 radnih mjesta. Zdravstveni turizam jedan je od najvažnijih turističkih proizvoda ne samo za produljenje sezone, nego i omogućavanje puno konkurentnijeg poslovanja u turizmu na kontinentu te povećanje ostvarenih prihoda. Naime, današnji prihodi u zdravstvenom turizmu su oko 450 milijuna eura, a već realizacijom postojećih mogućnosti možemo realizirati jednu milijardu eura. Upravo zato je jedan od mojih glavnih ciljeva u mandatu osposobljavanje i jačanje zdravstvenog turizma u Hrvatskoj. Kako bi ostvarili te potencijale prvenstveno je potrebna promjena zakonske regulative kojim bi se omogućilo pružanje cjelovitih usluga u zdravstvenom turizmu. S druge strane veliki potencijal za brži razvoj zdravstvenog turizma imamo u mogućnostima investiranja kroz prijave prema strukturnim fondovima EU.  Rješavanjem tih pitanja otvorile bi se mogućnosti i za druge investicije za koje postoji interes, a s obzirom na iznimno pozitivan trend investiranja u hrvatski turizam, siguran sam da ne bi izostale. Već smo postavili inicijativu za rješavanje tih prepreka i vjerujem da ćemo u sljedećem razdoblju pronaći kvalitetna rješenja. U skladu s time od ove godine osigurali smo i prvi put dodatna sredstva za promoviranje specifično zdravstvenog turizma. Tako u suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom i Hrvatskom turističkom zajednicom pokrećemo poseban portal na kojem će se promovirati najbolji dionici sektora zdravstvenog turizma i to pod zajedničkim sloganom Croatia – Full of health. Projekt uključuje i nastupe na specijaliziranim sajmovima i konferencijama, što je značajan pomak u razvoju i promociji zdravstvenog turizma, a početak se očekuje u veljači. Time ćemo omogućiti povećanje prepoznatljivosti zdravstvenog turizma i svakako stvoriti temelje za rast i razvoj u sljedećim godinama.

Hrvatski turizam nije samo hrvatski Jadran nego i kontinentalni dio Lijepe naše. Što Ministarstvo turizma čini kako bi se unaprijedio turizam na kontinentu?

– Hrvatski kontinent integralni je dio sveukupne turističke ponude Hrvatske i ključan je za razvoj cjelogodišnjeg turizma. Iako se na kontinentu ostvaruje tek oko dva posto turističkog prometa svi smo svjesni njegovih vrijednosti. U nadi za daljnjim intenziviranjem hrvatskog kontinenta u ovoj godini krećemo s projektom Cro kartice kroz koji želimo aktivirati domaće turističko tržište i stvoriti konkurentno poslovno ozračje koje će u budućnosti stvoriti uvjete za veća ulaganja i prepoznatljivost na europskom i svjetskom tržištu. Definirali smo dva osnovna moguća modela na temelju kojih bi funkcionirala tzv. Cro kartica ili hrvatski turistički vaučer i pred nama su razgovori s Ministarstvom financija, poslodavcima i sindikatima. Planiramo da projekt Cro kartice uđe u punu primjenu 2018. godine, a smatram da će on naročito pomoći kontinentalnom turizmu, jer će se na kontinentu moći primjenjivati tijekom čitave godine. Valjda napomenuti i da je u Mađarskoj primjena sličnog turističkog vaučera omogućila čak 60 posto veće prihode od domaće potrošnje. S druge pak strane, što se kontinenta tiče,  Ministarstvo turizma tome posvećuje posebnu pažnju te kroz razne programe potpora financijski podržava mnoge projekte i sa kontinenta. Prošle godine je, primjerice financirano preko 500 projekata i to sa ukupno oko 50 milijuna kuna, a značajan dio otišao je upravo za projekte sa kontinenta. Osim Ministarstva turizma, i Hrvatska turistička zajednica podupire turističke projekte, pa tako primjerice imaju poseban program namijenjen turistički nerazvijenim područjima, u što svakako spada i unutrašnjost. Prošle godine je, uz spomenuta sredstva ministarstva, putem HTZ-a za razne projekte i turističke zajednice na turistički nerazvijenim područjima izdvojeno nešto više od 6 milijuna kuna za oko 200 projekata.  Ove godine u proračunu Ministarstva turizma planiramo dodatnih pet milijuna kuna za projekte s turistički nerazvijenih područja, odnosno kontinentalnog dijela Hrvatske.

I za kraj, uskoro počinje predsezona. Što očekujete od ove turističke godine?

– Prvenstveno bi htio reći da mi je iznimno drago što se sve više govori o turističkoj godini, a ne o turističkoj sezoni… Prema prvim procjenama ove godine očekujemo oko 3-4 posto rasta turističkog prometa što je iznad europskog prosjeka. Ove godine čeka nas i više od 800 milijuna eura novih investicija i to će vjerujem uvelike pridonijeti povećanju prihoda u turizmu kao i povećanju turističkog prometa. Prošle godine ostvarili smo 16 milijuna dolazaka i više od 90 milijuna noćenja čime smo već gotovo ispunili naše ciljeve zacrtane Strategijom razvoja turizma do 2020. godine. Ono na čemu moramo poraditi je povećanje prihoda koji se ostvaruje u turizmu te produljenju sezone, odnosno produljenju razdoblja aktivnog i konkurentnog poslovanja u turizmu. Upravo zato krećemo s brojnim projektima kojima ćemo poticati posebne oblike turizma koji su dostupni tijekom čitave godine i kojima ćemo aktivirati domaće stanovništvo. Realizacijom tih projekata vjerujem da ćemo se još više približiti našem glavnom cilju, a to je postati jedna od najkonkurentnijih svjetskih turističkih destinacija.

Tekst: Sanja Plješa

Fotografija: Rene Karaman