Ottošestvije: Kolumna Otta Barića 2/18 ( od svega po malo )

Prošli tjedan sam po prvi puta dobio pozivnicu za neki event u ulozi kolumnista! Jeeeei!

Bio je to jedan od uvodnih dogadjaja za salon pjenušavih vina. Sjajno sparivanje pjenušaca i malih zalogaja iz kuhinje Dežman mini bara.

Slovenski vinari su se predstavili na europskom nivou, pjenušci su bili jako fini a hrana izvanredna, sparivanje meni osobno i nije bilo u prvom planu jer sam upoznao nekoliko novih dragih ljudi koji dijele moje interese…..

Detaljnije analize ponudjenog i degustiranog ste sigurno već pročitali kod mojih uvaženih blogerskih kolega pa sam ja odlučio podijeliti sa vama jedan drugi ručak ovoga tjedna koji mi je ponovno potvrdio da je moja osobna “ranglista” restorana i naročito mladih chefova potpuno drugačija od nekih drugih a posebno “plavih” školjkaša…

Nije mi ni na kraj pameti započeti polemiku u virtualnom svijetu no moram naglasiti da očito neki kriteriji ovise i o korisniku što ni u kojem slučaju ne smije biti tako.

Jeli smo na primjer u Agavi, simpatičnom turističkom restoranu u Tkalčićevoj. Hrana je bila korektna, no prosječna, cijene primjerene lokaciji i publici uz jedinu svijetlu točku korektne i cijenovno umjerene vinske karte. Sveukupni dojam definitivno ne zaslužuje preporuku, rekao bih it’s ok , a da nisam bio ne mislim da bih nešto propustio…

E sad, jedan od mojih favorita, Hrvoje Nakić, mladi CHEF par excellence, sigurno jedan od top pet mladih chefova u Zg i šire, nije previše tašt da pozove Dina Galvagna da sa njim odradi malo masterclassa na području tijesta i da takvu suradnju pretoči u jedan fenomenalni tasting menue.

razna povrća sa zrelim livanjskim sirom, meni sjajno, za neka nepca možda malo prehrabro za start, ali na hrabrima svijet ostaje…

prefini komadići trilje i gambera rossa sa domaćim cappellaccima

zeleni rezanci sa junetinom, eksplozija iznijansiranih okusa

apsolutni highlight, pulled pork u hrskavom cannellonu, cikla i jabuka

veprić na ražnjiću prefino mariniran i pun arome dima sa žive vatre

dekonstrukcija splitske torte sa malo pjene od kestena

 

Doista još jedan ručak koji je za mene bio vrijedan spomena uz naglasak da ovaj mladić čvrsto stoji uz bok Hrvoju Kroflinu i potvrdjuje glavnu ulogu koju Mano I/II ima na zagrebačkoj gastro sceni……..

Tekst i fotografije: Otto Barić