Muzej soli u gradu soli

Nesretno porušen više puta u dugoj povijesti i nespretno zapostavljen u novijoj povijesti grad Nin je dotaknuo samo dno svoje opstojnosti. Do nedavno je čak imao samo status sela… a Nin je zapravo najstariji hrvatski kraljevski grad!

sol_06

U Ninu je sagrađena prva hrvatska katedrala, najmanja katedralu na svijetu i u njemu su ostaci najvećeg rimskog hrama na ovoj strani Jadana. Nin je pretprošle godina dobio i nagradu EDEN za promicanje europskog turizma. Kažu da Nin ima i najljepšu plažu… oko toga će se doduše uvijek lomiti koplja, ali nepobitno je da je Nin grad soli i da njoj zapravo može zahvaliti svu povijesnu slavu i bogatstvo.

sol_04Otočić na kojem je stara gradska jezgra, smješten u jedinstvenoj plitkoj laguni s naseljem više od 3000 godina, a odmah do njega se prostire ninska solana. Na 55ha ona dominira krajolikom sa svojim bazenima i pregradama od drveta i blata koje ih razdvajaju. Još od rimskog doba ovdje se prikupljala sol, a tome svjedoči dobro očuvana zapornica, skup kamenih blokova koji je služio za kontrolirano propuštanje morske vode u bezene. Znamo da je sol neophodna ljudskom organizmu, a kolika je bila važnost soli u tim vremenima svjedoči činjenica da su legionari sol_05plaćani solju. Odatle riječ „salarium“ koja je označavala porez ili obavezu plaćanja, a i danas u engleskom jeziku postoji „salary“, naziv za plaću. Sol je bila toliko cijenjena da se mijenjala za zlato u istim omjerima, unca za uncu, pa ne čudi da su se oko nje vodili ratovi, a kraljevi i države držali monopol na njenu proizvodnju, dok se svako ilegalno sakupljanje soli strogo kažnjavalo.

sol_02Danas, ninska solana je jedna od rijetkih koje sol proizvode na tradicionalan način prirodnim isušivanjem morske vode pomoću sunca i vjetra. U tom geografskom području ni sunčanih dana ni vjetra s Velebita ne manjka, pa ninska sol osim količine ima i izuzetnu kvalitetu. Ona se odlikuje povećanom koncentracijom joda koji je inače vrlo ljekovit za ljude s problemima štitnjače i ozračene radioakitvnim zračenjem. Karakteristika ovdje proizvedene soli je da je malo vlažnija jer nema naknadnog isušivanja ni dodavanja aditiva protiv zgrušnjavanja i vlažnosti. Nadalje, proizvodnja se u posljednje vrijeme razvija baš u pravcu suvremenih zahtjeva za prirodnim, zdravim i ekološki prihvatljivim metodama. U tom nastojanju edukacije i naglašavanja pozitivnih strana prirodnog načina proizvodnje soli osnovan je muzej i park. U sklopu solane nedavno je otvoren Muzej soli u kojem se turisti i posjetitelji mogu informirati o procesima dobivanja soli, o povijesti i značenju soli za zdravlje, te kupiti neke od velike palete proizvoda od soli. Nakon što u muzeju pregledaju sve vrste i oblike soli i stare tradicionalne alate, za turiste je organizirano razgledavanje solane. U 45 minuta stručni vodič će pokazati sve faze isušivanja morske vode, bazene sa sve većom slanošću, pa sve do bazena u kojima se nataložena sol „bere“ posebnim alatkama. Tako se radilo tisućama godina.

Posebna pažnja vodi se o raznolikom biljnom i životinjskom svijetu kojemu su polja ninske solane postale prirodno stanište. Većina od preko 280 vrsta ptica koje obitavaju na tom području su ptice selice, a dvije posebno rijetke vrste se na solani i gnijezde. Najpoznatije su: vlastelica, mala bijela čaplja, morski kulik i vodomar.

Sedimentacija i slanost vode u laguni stvorio je posebne uvijete u kojima mogu preživljavati samo neke specifične vrste morskih životinja kao što su ribicasol_03 „obrvan“, koja naraste do samo 3 centimetra. Ona živi u samo u bazenima prve dvije od pet faza isparavanja vode, dok je sičušni račić „slaništar“ prilagođen životu i u puno slanijoj vodi ali i na suhom. Njegova jajašca preživljavaju bez vode i do 10 godina.

sol_07U solani posebno su ponosni na tzv. Cvijetnu sol. Francuzi kao vodeći gurmani i kulinari je čak nazivaju „kavijarom soli“. Riječ je o najzdravijoj vrsti soli, a osim u prehrani koristi se za regulaciju probave, ublažavanja ženskih tegoba, opuštanje i osvježenje organizma. Pojavljuje se u zadnjim bazenima kao tanki sloj bijelih listića na površini vode, stoga se sakupljanje odvija isključivo u idealnim uvijetima rano ujutro i kasno navečer kada nema vjetra ručno i pažljivo posebnom mrežicom. Cvjetna se sol razlikuje od one koja se sakuplja sa dna bazena što po povećanom udjelu magnezija, kalcija i drugih organizmu potrebnih minerala. Osim toga, kristali Cvijetne soli imaju najaktivniju energetsku strukturu jer nastaju isključivo u prirodnom i neforsiranom procesu ekološke proizvodnje.

Novootvoreni Muzej soli i park je kulturno i turističko osvježenje toliko potrebno našoj uglavnom betoniziranoj i plastificiranoj turističkoj ponudi. A kada se spoje tradicija, zdravlje i ekologija sa turizmom, postiže se dobitna kombinacija u kojoj svi postaju bogatiji.

 

Tekst i fotografije: Ratko Mavar