Požeško-slavonska županija: Zlatna dolina, raj za gurmane i vinoljupce

S više od trideset vinarija na tri vinske ceste, Požeško-slavonska županija pruža jedinstven eno-gastro doživljaj

 Plodna slavonska ravnica oduvijek je hranila stanovnike Požeško-slavonske županije, pa su je još stari Rimljani zvali Vallis Aurea ili Zlatna dolina. Područje ove županije neizostavna je destinacija ljubitelja  vina, osobito graševine koja je upravo tu dala svoj maksimum i proslavila Lijepu našu. Iako je u svijetu smatraju sortom srednje Europe, brojni svjetski vinski stručnjaci, među kojima su i vinski kritičari Jancis Robinson i Steven Spurrier, tvrde da je zavičaj graševine upravo na području kontinentalne Hrvatske.

S više od trideset vinarija, tri vinske ceste Požeško-slavonske županije: Vinogorje Požega – Pleternica, Vinogorje Kutjevo i Vinogorje Pakrac, povezane su programom županijske turističke zajednice Slavonski puti u jedinstven turistički doživljaj.

Evo nekoliko činjenica. S 800 hektara pod vinovom lozom, Kutjevo je najveće vinogorje Požeško-slavonske županije, a obuhvaća mjesta Čaglin, Kutjevo, Kaptol i Veliku. Jedno od najkvalitetnijih i najpoznatijih hrvatskih vinogorja, s najboljim položajima na Vinkomiru, Hrnjevcu i Vetovu, daje vina vrhunske kvalitete, a uz njega se veže i jedna zanimljivost! Paralela 45,3 koja prolazi Kutjevačkim vinogorjem proteže se značajnim svjetskim vinorodnim područjima – Istrom, Piemontom, Val du Rhoneom, Boredeauxom i Oregonom.

Na ukupno 390 hektara prosite se Vinogorje Požega – Pleternica, a najveći broj vinograda nalazi se na obroncima Požeške gore. Brda Klikun i Starac iznad Pleternice, najbolji su kontinentalni položaji za sadnju vinove loze u Hrvatskoj.

Iako je s 20 hektara najmanje u županiji, Vinogorje Pakrac – koje obuhvaća pakračko i lipičko područje, poznato je po ekološkim vinima.

U graševini su uživale Madam Clicquot i Marija Terezija

 A da je ovo i u prošlosti bio iznimno bogat vinorodan kraj potvrđuju i brojne legende. Jedna od njih kaže da je udovica  Clicquot, ista ona dama koja je u 19. stoljeću pokorila svijet svojim šampanjcima, na putu u Petrograd posjetila Pleternicu i toliko se oduševila tamošnjim brežuljcima da je po povratku u Champagneu Pleterničanima poslala lozne cijepove. U njezinu čast, jedan od brežuljaka, a kasnije kupaža graševine, rajnskog rizlinga, bijelog pinota i domaće ranine, dobili su ime Klikun, po načinu na koji su mještani izgovarali prezime Clicquot.

U Kutjevu ćete čuti priču o strastvenoj vezi carice Marije Terezije i baruna Franje Trenka, koji su 1741. punih sedam dana proveli u kutjevačkom podrumu uživajući u ljubavnoj moći njegovih vina. O tome svjedoči udubljenje u središtu kamenog stola koji i danas krasi ovaj najstariji podrum u Hrvatskoj podignut 1232.

U Pakracu doznat ćete da se tradicija njegovanja vinove loze prvi puta spominje u putopisu Pillera i Mitterpachera „Putovanje po Slavoniji 1782. godine“. Opisuju se velike žitnice i vinski Spahijski podrum, obronci prekriveni trsovima koje je uzgajalo stanovništvo za potrebe vlastelinstva grofova Janković.

Pred slavonskim specijalitetima pokleknu najjači karakteri

 Vrhunski vinski doživljaj prati i odlična gastronomija, pa iz ovog dijela Hrvatske jednostavno ne možete otići gladni. Zavest će vas mirisi i okusi domaćeg kruha iz krušne peći, čvaraka, sušene slanine, šunke, kulena, kulenove seke, švargli, fiš paprikaša, čobanaca, pakračke konjske salame… i vrhunskih poslastica poput salenjaka, makovnjače, orahnjače…

Za doživljaj pravog domaćinskog ugođaja pobrinuli su se na području Pleternice. Tamo gosti mogu sudjelovati u svakodnevnom životu, od uzgoja namirnica do pripreme ukusnih tradicionalnih jela.

U želji da sačuva što više starih jela, Etnološki odjel Gradskog muzeja Požega osmislio je projekt Muzej u loncu s tradicijskim jelima slavonske kuhinje s kraja 19. i početka 20. stoljeća poput vinogradarskog ćevapa, vajnsupe, požeških pijanaca, trganaca… Dobar tek!

Više na webu