Darujemo knjigu: Răzvan Rădulescu – Teodozije Mali

U suradnji s izdavačkom kućom VBZ, časopis i portal Menu čitateljima daruje 3 primjerka knjige Răzvana Rădulescua ‘Teodozije Mali’.

Răzvan Rădulescu-Teodozije MaliKratko napišite u mailu zašto želite osvojiti ovu nagradu

U subjektu navedite: MDAR1
a u tekstu: vaše ime i adresa         vaš razlog

Šaljite na mail: nagradni.izazov@gmail.com

Posjetite facebook stranicu Časopis Menu i kliknite ‘sviđa mi se’!

Vaše mailove šaljite do 26. srpnja

Imena dobitnika s najoriginalnijim odgovorima bit će objavljena 27. srpnja

Za dodatne upute i obavijesti obratite se na: nagradni.izazov@gmail.com

Rădulescuov roman autentično je svjedočanstvo jedne raskošne mašte, ali i dokaz tomu da i najneobičnije fikcionalne konstrukcije teško nadmašuju surovost stvarnosti iz koje su na ovaj ili onaj način ponikle. Smješten u bajkovit, iz vremenskoga i prostornog kontinuuma izmješten svijet koji geografiju današnje Rumunjske miješa s fantastičnim zemljopisom neobičnih kraljevstava – poput onih zelenih i plavih mrava – Teodozije Mali predstavlja groteskom i apsurdom te finim humorom iscrtanu parabolu političkog života suvremene države: grubu borbu za moć vođenu preko leđa tihe većine. U tome mu pomaže galerija briljantno osmišljenih, urnebesnih antropomorfnih i zoomorfnih likova koji – često na hiperboličan, bajkama svojstven način – utjelovljuju različite funkcije iz javnog života. Osim samoga Teodozija, prijestolonasljednika za čiju se sigurnost brine opunomoćeni tutor Mačkopas Gavril, tu su i svojevrsni dvorjani Utvara Otilia, Sova Kaliopi i Minotaur Samoil kao i uzurpatori Soma Protektor i Otto iz Ottoburga, a nad svima bdije misteriozno božanstvo oscilirajućih moći: strašni zmaj Veliki Monstrumić.

Rădulescuov prijemčiv stil i scenaristički vješto vođenje priče opčinjavaju već u prvim rečenicama, i ne napuštaju nas do samog kraja.

‘Teodozije Mali bez sumnje predstavlja rumunjsku proznu knjigu godine, te jedan od vrhunaca rumunjske književnosti nakon 1989. Također, riječ je o izvrsnom izvoznom proizvodu.’
Bianca Burţa-Cernat, Observator cultural