Živeći u Hrvatskoj i Francuskoj , primjetila sam veliku razliku u raznovrsnosti prosječnog svakodnevnog obroka Hrvata i Francuza i utjecaja na raspoloženje i nivo energije kod ljudi. Naime, u Francuskoj se s velikom pažnjom prilazi obroku kao trenutku zadovoljstva, opuštanja i uživanja u raznolikim okusima, bojama, mirisima, oblicima pa se ujedno smanjuje potreba za većim količinama hrane, a ljudi djeluju energičnije i kreativnije i nakon obroka.
Francuski obroci sadrže više prirodne, sirove hrane u obliku raznih kreativnih te zanimljivih salata i deserata koji često sadrže prirodno voće koje mami svojim lijepim prirodnim izgledom, mirisom i okusom. Meso se jede u umjerenijim količinama, prednost se značajnije daje ribi i morskim plodovima, a na tanjuru se uvijek nalaze ukusni prilozi od raznog povrća i raznih žitarica ili gomolja koji svojim izgledom također pridonose veselijem izgledu i okusu. Za večeru se često jedu krem juhe od raznog povrća i neki desert u obliku finog sira, jogurta i sl., a ponekad je to i obilnija večera. Čaša vina, u skladu s jelom, također je češće prisutna, te svojim okusom, bojom i mirisom djeluje dodatno na naša osjetila kako bi obrok bio potpuno zadovoljstvo.
Poznato je da su Francuskinje jedne od najvitkijih žena na svijetu iako je francuska kuhinja vrlo gurmanska. Naravno, i u Francuskoj postoje velike razlike u prehrani među regijama, ali zajednička značajka je da se hrani prilazi s puno kreativnosti, raznolikosti i kad god je moguće, jede se u slijedovima pa tako djeca već s 3 godine u vrtiću za ručak dobivaju predjelo (najčešće neko sirovo povrće kao npr. naribana mrkvica, celer, cikla i sl, zelena salata s kukuruzom, krastavci, rajčice.. preliveno francuskim dresingom koji neizostavno sadrži senf, glavno jelo – malo ribe ili mesa + kuhano povrće i žitarice/krumpir/batate, za desert jogurt pa pola voćke ili neki sličan desert. Sve zdravo i raznoliko, a djeca se od malena uče uživati u svim okusima što prirodnije hrane.
Tekst: Lada Snajder
