
Naučnici nas navode na zanimljiva ramišljanja kao što je primjer s našim porivom za slatkim. Objasnili su da primate prirodno privlači slatki okus, a ta privlačnost se razvila da bi se prenajeli voća kada su plodovi sasvim zreli. Ovaj poriv koji djeluje i kod ljudi iskoristila je prehrambena industrija tako što nas stalno privlači slatkišima i općenito slatkim okusima kroz procesuiranu hranu. Zbog toga smo danas suočeni s epidemijom pretilosti koja nakon udara na Sjevernu Ameriku i Europu, uzima danak i u afričkim, arapskim, južnoameričkim i azijskim zemljama.
Privlačnost prema slatkom kod ljudi bi se mogla objasniti činjenicom da imamo zajedničkog pretka s današnjim velikim majmunima, a koji su živjeli u šumama i uglavnom jeli voće slatko-kiselkastog okusa.
Upravo im je taj okus omogućio da identificiraju zrelo voće koje je bilo najhranjivije i najbogatije vitaminima. S obzirom da u prašumama nema godišnjih doba, plodovi dozrijevaju prema vlastitom ciklusu pojedinog stabla. Naš predak- primat , poput današnjih majmuna, penjao se na stabla i jeo sve zrelo voće te tako akumulirao kilograme masnog tkiva, a otkrivao je koji su plodovi zreli i hranjivi zahvaljujući njihovom okusu.
Poput majmuna i naš se predak, nakon što je pojeo svo dozrelo voće, vratio na zemlju gdje je jeo kukce i lišće koji nisu toliko slatki te je u tom periodu prirodno gubio na težini.
No, u suvremenom svijetu, slatkiši su dostupni tijekom cijele godine i bilo gdje- od trgovina do automata koji se nalaze u raznim čekaonama, hodnicima javnih ustanova i sl. Svojim okusima, bojama i mirisima koji imitiraju prirodnu boju i miris voća, naprosto aktiviraju naš urođeni instinkt za zrelim voćem, a pri tome se ne moramo penjati na drveće. Pored toga, naše današnje drvo je neiscrpno. Međutim, trebamo imati u vidu važnost „redovnog silaska s drveća“.
Redovan post, poput vjerskog, ima svoj značaj i za zdravlje tijela, međutim, važno je smanjiti sve dodane šećere koji se svakodnevno nalaze u našem tanjuru što se odnosi i na skrivene šećere u procesuiranoj hrani bogatoj ugljikohidratima poput kruha, tjestenine, krumpira, žitarica…
Lada Šnajder