
Najveća koncentracija dugovječnih ljudi postoji na otocima Okinawa, Sardiniji, Ikariji, poluotoku Nicoya u Kostarici, Loma Lindi u Kaliforniji (tzv. plave zone) i imaju neke zajedničke prehrambene navike na koje svakako vrijedi obratiti pozornost:
- Jedu cca 80% hrane u obroku od onoga što bi stvarno mogli pojesti
- Zastupljene su raznolike i isključivo prirodne namirnice (ovisno o podneblju i pojedinoj tradicionalnoj prehrani),a tradicionalno se dio namirnica konzumira u fermentiranom obliku (probiotici)
- U njihovoj prehrani nisu prisutni nadodani šećeri niti rafinirani oblici žitarica
- Zastupljeno je puno povrća i dovoljno voća čime je zagarantiran i visok dnevni unos biljnih vlakna i antioksidansa
- Prvenstveno riba i morski plodovi čine primarni izvor bjelančevina životinjskog podrijetla uz vrlo male količine mesa (soja i sir su alternative), a biljne bjelančevine su značajnije zastupljene
- Tradicionlno upotrebljavaju dobre masnoće, uz odličan odnos omega 3 i omega 6 masnih kiselina
- Dovoljno su izloženi suncu pa dobivaju dovoljne količine vitamina D
Kada razgovaramo o našim bakama i djedovima i kada uvidimo da je i među njima bilo vrlo dugovječnih ljudi, možemo sagledati kako su živjeli i što su jeli. Uz naravno puno drugačiji način života koji su vodili, pa tako npr bili fizički aktivniji, mršaviji i vitalniji, možemo uvidjeti da su jeli tradicionalnu, neprerađenu hranu svog podneblja i da je bilo mnogo podudarnosti s prehranom stanovnika tzv.plavih zona.
Međutim, istraživanja nad mlađim genracijama stanovnika Okinawa otoka * pokazala su da su mladi, osim drugačijeg načina života, napravili poveći odmak od tradicionalne prehrane; povećali su kalorijski unos, unjeli više mesa i mliječnih proizvoda, smanjili unos povrća i voća, narušili dobar odnos omega 3 i omega 6 masnih kiselina i kao rezultat toga skratili očekivani životni vijek zbog povećanja smrtnost uslijed kardiovaskularnih i drugih modernih bolesti već u mlađoj dobi.
Stoga možemo zaključiti da svakako trebamo zahvaliti majci prirodi ako smo naslijedili odličnu genetiku naših predaka, ali istovemeno moramo biti svjesni da nas dobra genetika neće moći u potpunosti štititi ukoliko se nekritički prepustimo modernoj prehrani koja se značajno udaljila od prehrane naših starijih članova obitelji i koja je uzrok mnogih bolesti modernog društva.
* https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/18924533
Lada Šnajder