
Vitaminoteka – konzalting u nutricionizmu
www.vitamini.hr
Šparoge se već više od 2000 godina cijene zbog svojih medicinskih svojstava i izvanrednog okusa. Potječu s Mediterana, no ubrzo su se počele kultivirati u cijelom svijetu. Vjeruje se da su šparoge uzgajali još stari Egipćani te nakon što su u Srednjem vijeku pale u zaborav, ponovo otkriće i popularizaciju doživljavaju u 18. stoljeću za vladavine Louisa XIV. Danas se šparoge uzgajaju u većini zemalja svijeta, a one koje nalazimo na tržištu uglavnom su uzgojene na području mediteranskih zemalja, ali i Perua, Meksika te S.A.D.-a.
Šparoge su pravo proljetno povrće, a najčešće se beru između ožujka i svibnja, ponegdje čak i do srpnja. Danas je poznato otprilike 300 vrsta, no samo ih je dvadesetak jestivih. Mesnate stabljike šparoga uvijek su se smatrale vrijednim povrćem, a cijenjene su zbog svojega sočnog okusa i blage teksture. Većina konzumnih šparoga je zelene boje, no dvije vrste, također jestive, su iznimka: bijele, koje se najčešće prodaju konzervirane, a rastu ispod zemlje te nemaju klorofila pa stoga ni zelenu boju te ružičaste, mnogo manje od zelenih i bijelih, čiji okus više podsjeća na voće nego na povrće.
Šparoge su zbog svoga bogatog nutritivnog sastava izuzetno cijenjene i preporučuju se kao sastavni dio proljetnog jelovnika, posebice kod određenih bolesti i stanja.
Zbog visokog sadržaja folne kiseline, šparoge predstavljaju idealnu proljetnu namirnicu ženama u reproduktivnom razdoblju, posebice onima koje razmišljaju o trudnoći. Naime folna kiselina, vitamin iz B skupine, neophodna je za razvoj fetusa, a deficit ovog vitamina može uzrokovati različite porođajne defekte te je adekvatan unos prije i u prvim tjednima trudnoće od iznimne važnosti. Uz folnu kiselinu, šparoge su dobar izvor vitamina B2 i B6 te time i vrijedan izvor kombinacije nutrijenata koja, prema brojnim studijama, djeluje na smanjenje razine homocisteina. Ovo svojstvo čini šparoge namirnicom blagotvornom za zdravlje srca jer je visoka razina homocisteina prepoznata kao rizični čimbenik razvoja srčanih bolesti.
Profil minerala u šparogama, visoki udio kalija i nizak natrija, zajedno s aminokiseinom asparginom, čini šparogu prirodnim diuretikom. Ovakvo svojstvo šparoga od davnine se koristi za ublažavanje simptoma PMS-a (retencije vode), reumatoidnog artritisa te kod povišenog krvnog tlaka.
Šparoge sadrže specijalnu vrstu ugljikohidrata, inulin, koju ljudski organizam ne može probaviti, ali “prijateljske” bakterije našega probavnog trakta, primjerice Bifidobacteria i Lactobacilli, mogu. Kada naša prehrana sadrži značajne količine inulina, povećava se aktivnost i rast ovih prijateljskih bakterija, a kada je populacija bakterija koje održavaju dobro zdravlje probavnog sustava velika, patogenim bakterijama je mnogo teže učiniti štetu u probavnom sustavu.
Šparoge se odavna smatraju afrodizijakom zbog svog falusnog oblika, ali i zbog visokog udjela vitamina E, koji se popularno naziva vitaminom plodnosti. Vitamin E važan je prilikom sinteze spolnih hormona, što ga čini važnim čimbenikom zdravog spolnog života.
Jedan herbalist iz 17. stoljeća je zapisao: «Šparoge potiču požudu u muškarca i u žene.»
Nutritivni profil šparoga
Nutrijent | Količina | DV(%) |
vitamin K | 91.8 mcg | 102.0 |
folna kiselina | 262.8 mcg | 65.7 |
vitamin A | 970.2 IU | 32.3 |
vitamin C | 19.4 mg | 25.9 |
bakar | 0.2 mg | 22.2 |
vitamin B2 (riboflavin) | 0.2 mg | 20.9 |
vitamin B1 (tiamin) | 0.2 mg | 20.0 |
vitamin B6 (piridoksin) | 0.2 mg | 16.9 |
vitamin B3 (niacin) | 2.0 mg | 13.9 |
prehrambena vlakna | 2.9 g | 11.5 |
cink | 0.8 mg | 9.5 |
kalij | 288.0 mg | 8.2 |
željezo | 1.3 mg | 7.3 |
magnezij | 18.0 mg | 5.6 |
selen | 3.1 mcg | 5.6 |
vitamin E | 0.7 mg | 4.5 |
kalcij | 36.0 mg | 3.6 |
Be the first to comment