KAVICA S EKIPOM

Njeno veličanstvo kava, taj mirisni i opojni topli napitak koji nas budi, pokreće i inspirira, neodvojiv je dio naše svakodnevice. Uz nju se opuštamo i družimo, ona nam predstavlja onaj trenutak u vremenu kada možemo bez grižnje savjesti sjesti i opustiti se. Ne razmišljati. Razgovarati. Smijati se. Resetirati se.

Bez obzira kako je pripremate ili volite piti, kava zapravo predstavlja više od samog okusa. Ritual pripreme, pravi omjer dodataka (šećer, mlijeko), atmosfera, društvo, trenutak – sve to zaokružuje naše iskustvo ispijanja i daje mu novu dimenziju u kojoj ne samo da budimo svoja osjetila, već i ispunjavamo našu osnovnu potrebu da se družimo. Čovjek je socijalno biće, davno je to zapisao veliki Aristotel. Svima nama je iznimno bitna ta potreba da funkcioniramo kao dio nečega – obitelji, tima na poslu, ekipe u kvartu ili grupice na slobodnoj aktivnosti  – potreba da nismo sami i da imamo nekoga s kime možemo podijeliti sve naše sretne i malo manje sretne trenutke. Prije dosta godina jedan je proizvođač mobitela uz svoj brend imao parolu „povezuje ljude“, a danas slobodno za kavu možemo reći kako ih drži na okupu, ostvarujući potrebu druženja i bliskosti. Složit ćete se da je poziv na kavu najčešće više od samoga poziva na ispijanje tog aromatičnog napitka. Jer kava je danas društvena valuta, mjerna jedinica kojom ćemo se požaliti da smo u gužvi (Nemam vremena ni za kavu /Pričat ću ti na kavi) ili  da smo u stisci s financijama (Nemam ni za kavu), ali i izraziti svoje osjećaj usamljenosti (Idemo na kavu?) ili se ispričati što smo nekoncentrirani (Nisam još popio kavu). U mnogim kulturama u kojima je kava visoko na popisu konzumiranih napitaka, kava je i društvena norma i simbol gostoprimstva – domaćin će vam je ponuditi na koji god način želite i uz nju poslužiti uglavnom nešto slatko dok se zajedno opuštate i provodite vrijeme u razgovoru i druženju.

Međutim, što sada kada smo prihvatili da ostajemo doma sve dok ne prođe opasnost od zaraze?  Izaći na kavu, jasno, ne možemo i ne smijemo. Jesmo li i „osuđeni“ da do daljnjega kavu pijemo sami? Naravno da ne. Ljepota ovog umreženog doba je upravo u tome da možemo ostati bliski i dijeliti trenutke sa svojim najdražima, svojom ekipom, ma gdje god se nalazili. Zahvaljujući nizu besplatnih aplikacija za sastanke i video pozive, ne trebamo prekidati svoje rituale druženja uz kavicu. Okupite ekipu, ostanite u pidžami ako želite i uživajte. Podijelite cijelo iskustvo buđenja osjetila – kuhajte kavu zajedno kako biste istovremeno ispunili kuhinju njenim aromatičnim mirisom i tihim zvukom sudaranja žličice sa šalicom dok je miješate. Učinite te trenutke posebnima. I  zamislite da sjedite na suncu i da se baš ništa nije promijenilo. Samo vi, vaša ekipa i njeno veličanstvo kava…

P.S. Ako mislite da ste sve teme već pretresli, evo par zanimljivosti kojima možete potaknuti razgovor. O kavi, naravno.

  • Zbog svoje jedinstvene pripreme  i značenja za društveni i kulturni život Turske, turska kava je od 2013. dio UNESCO-vog popisa nematerijalne kulturne baštine
  • U Grčkoj se turska kava nazivala turskom sve do sukoba ovih zemalja i invazije na Cipar 1970-ih godina. Grci su je potom preimenovali u grčku ili ciparsku.
  • Prvi komercijalni aparat za espresso napravljen je u Francuskoj 1843.
  • Kava je najučinkovitija za vaš organizam ako je pijete između 9:30 i 11:30 sati.
  • Beskofeinska kava nije potpuno bez kofeina. U proces kojim se dobiva takva vrsta kave obično se uklanja između 94 i 98 posto kofeina.
  • Riječ „kava“ je arapskog porijekla („qahwah“) i znači  vrstu vina.

Impressum komunikacije