Aleksandar Genis: Ruski hljepčić

Jesmo li uistinu to što jedemo? Zašto su hrana i seks osuđivane kategorije? Zašto slinimo čitajući Gogolja? Zašto je ruska hrana kisela, a votka prijeko potrebna? Možemo li naučiti piti kako Bog zapovijeda? U što moramo gledati dok pijemo i u čijem društvu sjedati za stol? Kako je izgledao pirovanje u vrijeme kuge? Tko će, uostalom, pobijediti u napetome dvoboju između dva tekuća blaga ukrajinske i ruske kuhinje, boršča i ščija?

Ruski hljepčić‘Ruski hljepčić’ Aleksandra Genisa (Naklada Ljevak, 2015.) je nezaobilazno štivo za svakoga tko voli jesti, kuhati, razmišljati i pisati o hrani. Genisovu kulinarsku filozofiju krasi isto što i njegov jezik – dubina jednostavnosti, ljepota nepretencioznosti i humor hedonista, a ne asketa. Gusto, jednostavno, duboko i smiješno – glavne su odlike Genisova stila.

U ‘Kulinarskim putovanjima’ Genis putuje svijetom znajući jednu temeljnu istinu: glad potpiruje putnikovu geografsku znatiželju. U ‘Gastronomskim etidama’ on upućuje na tajne, gotovo filozofske niti, kojima su ljudska duša i želudac povezani u gordijski čvor. Crveni kruh virtuozna je refleksija o sovjetskoj civilizaciji, odnosno seciranje utrobe sovjetskoga društva, čija se bit krije upravo u marginalnome i jestivome. Kulinarski blog je pak intimni dnevnik kulinarskoga psihoanalitičara koji ne kritizira nego nas podučava umijeću ljubavi prema hrani i svijetu koji nas okružuje. Hrana je za Genisa duhovno iskustvo, način spoznaje novoga. U vremenu u kojemu je hrana spektakl, a kuhari dio celebrity kulture, rijetki uspijevaju razumjeti da je hrana moćno spoznajno oružje. Genis ne želi s nama podijeliti tajnu što jesti nego kako to činiti. I kako o hrani promišljati.
Ivana Peruško

Kuhanje je duhovna vježba s konkretnim rezultatima. Dok druge umjetnosti mijenjaju dušu, ona mijenja i tijelo. Naime, kuhinja je okrenuta prema niskim strastima, zbog čega je često uspoređuju sa seksom. U oba je slučaja riječ o nagonima. Ako ih naučimo obuzdati, ispast ćemo asketi, no istinska mudrost nije u odricanju, nego u pokušaju da se život preoblikuje na način na koji to čine hrana i ljubav.
Aleksandar Genis

Aleksandar Genis rođen je 1953. godine u Rusiji, u Rjazanju. Odrastao je u Rigi, a 1977. godine je napustio bivši SSSR i odselio se u New York. Taj kozmopolit, kulturolog, radijski voditelj, kolumnist, književni kritičar i esejist strastveno putuje, istražujući raznovrsnost svijeta, o čemu nerijetko i piše. Genis je jedan od najplodnijih i najoriginalnijih suvremenih ruskih publicista. Dosad je objavio više od dvadeset knjiga, među kojima kultnu ‘Rusku kuhinju u progonstvu’ (1987.) u suautorstvu s P. Vajljom, neobičan rječnik ‘Američka abeceda’ (1994.), lirsku kulturologiju Babilonska kula (1996.), filološki roman ‘Dovlatov i okolina’ (1999.), zbirku eseja ‘Ivan Petrovič je umro’ (1999.), književno-hedonističku zbirku ‘Satovi čitanja – Kamasutra bibliofila’ (2013.) i mnoga druga briljantna djela. Genis je također pionir žanra kulinarske proze u Rusiji, a hrvatskome čitateljstvu će biti predstavljen zbirkom kulinarskih eseja ‘Ruski hljepčić i druga kulinarska putovanja’ u kojoj je objedinjena njegova cjelokupna kulinarska filozofija.