Prema najnovijim istraživanjima navedenim u znanstvenom časopisu Meat science, često spominjana dijetetska mjera ograničavanja unosa crvenog mesa smatra se nepotrebno restriktivnom te dapače, može imati nepoželjne zdravstvene posljedice.
Crveno meso nutritivno je gledano visokokvalitetan izvor proteina, a kako bi se zadovoljile dnevne potrebe treba biti sastavni dio uravnotežene prehrane. Ipak, dijetetski savjet za ograničavanjem crvenog mesa i dalje je standard u mnogim razvijenim zemljama, iako je prema istraživanjima ukupan unos crvenog mesa u okvirima preporuka. S druge strane, zaista je zanimljivo istaknuti da se konzumacija visokokalorične prerađene hrane prvenstveno ugljikohidratnog sastava dramatično povećala u odnosu na nutritivno bogate namirnice (među kojima je povrće, voće, mliječni proizvodi, crveno meso i riba) što je povezano s rastućim trendom pojave pretilosti i povezanih kroničnih bolesti u posljednjim desetljećima. Upravo zato, slažu se stručnjaci, vrijeme je za promjenu starih okvira i smjernica kako bi se naglasila vrijednost neobrađenog crvenog mesa kao sastavnog dijela zdrave i uravnotežene prehrane.
Tome u prilog govore i velike populacijske studije provedene u EU i SAD-u, koje su potvrdile da ne postoji povezanost između unosa neprerađenog crvenog mesa i kardiovaskularnog rizika ili raka. Dodatno interesantna je i činjenica da je navedenim istraživanjima također pokazano i da osobe koje jedu više crvenog mesa jedu i više povrća u usporedbi s osobama koje jedu manje crvenog mesa te da također imaju niži indeks tjelesne mase, što se može povezati s činjenicom da viši unos proteina u prehrani ima utjecaj na osjećaj sitosti i kontrolu tjelesne težine. Studije su nadalje pokazale da ukoliko se provodi uravnotežena i raznolika prehrana koja promiče zdravlje krvožilnog sustava poput npr. mediteranske prehrane, učinak krtog crvenog mesa na LDL-kolesterol ne pokazuje razliku u odnosu na bijelo meso peradi, a što je godinama bilo prikazivano kao upravo suprotno. Paleo prehrana (dijeta bogata crvenim mesom, korjenastim i tamnozelenim lisnatim povrćem, sjemenkama i bobičastim voćem) pokazala je smanjeni kardiovaskularni rizik kod osoba koje pate od dijabetesa. Štoviše u znanstvenom istraživanju provedenom u Švedskoj 2010. godine ista prehrana pokazala se čak boljom opcijom u odnosu na mediteranski model prehrane kod osoba koje boluju od bolesti srca nastalih uslijed suženja krvnih žila srca i slabije prehrane srčanog mišića.
Iako je sastav mesa ovisan o njegovoj vrsti (svinjetina, janjetina, teletina, govedina…) krto crveno meso predstavlja odličan izvor visokokvalitetnih proteina i bjelančevina, vitamina B skupine – B1, B2, B3, B5, B6 i B12, fosfora, cinka, selena i željeza te osigurava čak više od 25% dnevnih potreba za ovim nutrijentima koje naš organizam ne može sam proizvesti, a potrebni su nam za održavanje dobrog zdravlja tijekom cijelog života i dugovječnost te ih se mora unositi hranom.
Proteini iz životinjskih izvora (npr. jaja, mlijeko, meso, riba i perad) pružaju dakle najkvalitetniji izvor esencijalnih proteina iz hrane. Stručnjaci se slažu da je veći unos proteina posebice potreban za rast i razvoj djece te da je kvaliteta proteina od iznimne važnosti, a crveno meso pruža upravo navedeno.
Iako su postojeće svjetske smjernice godinama govorile o ograničavanju unosa crvenog mesa, s ciljem smanjenja unosa zasićenih masti, najnovija istraživanja jasno pokazuju kako se tim mjerama unos trans masti i zasićenih masti nije uspio smanjiti te danas ne postoje čvrsti dokazi da je ova restriktivna mjera zapravo i imala neki značajan učinak.
Čini se da su upravo ove smjernice nenamjerno pridonijele dijetetskim promjenama i naglom porastu pretilosti te riziku za razvoj krvožilnih bolesti, gledajući razdoblje 70-tih godina prošlog stoljeća do danas. Meta-analiza znanstvenih istraživanja iz 2014. godine ukazala je na značajan utjecaj promjene prehrane prema dotadašnjim smjernicama. Naime, na uštrb životinjskih masti i crvenog mesa, prehrana se nenamjerno usmjerila prema povećanoj konzumaciji hrane poput rafiniranih ugljikohidrata, hidrogeniranih i trans masnoća, procesuiranih prehrambenih proizvoda visokog glikemijskog indeksa (procesuirani proizvodi od žitarica i krumpira: pekarski proizvodi, konditorski proizvodi poput keksa, krekera, čips, grickalica, flipsova) koja utječe na povećanu učestalost obolijevanja od kardiovaskularnih bolesti. Paralelno s porastom unosa takvih proizvoda smanjio se i unos ‘prave hrane’ – crvenog mesa, jaja, ribe, mlijeka i konačno, voća i povrća, što je logično i rezultiralo porastom suvremenih kroničnih bolesti.
Činjenica, s kojom se eto slažu i vodeći svjetski stručnjaci, a potvrđuju je i posljednja provedena istraživanja, jest da je vrijeme za promjenu dosadašnjih prehrambenih navika te da je u svakodnevnu prehranu potrebno (ponovo) uvesti crveno meso. U kombinaciji s povrćem ovakva prehrana, sukladno zaključcima istraživanja, smanjuje mnoge zdravstvene rizike te u preporučenim količinama osigurava potrebne izvore proteina i bjelančevina, vitamina, željeza, cinka, selena i bakra.
Izvor: Definicija hrane
