Dalmatinski pršut Smjeli šampion 9. Dana hrvatskog pršuta

Još jedna titula za najbolji pršut ide u Dugopolje. Dalmatinski pršut Smjeli šampion je na devetim Danima hrvatskog pršuta koji su održani Rijeci. Vlado Prančić vlasnik pršutane najnagrađivaniji je hrvatski pršutar, a s ove najveće manifestacije koja promovira zaštićene hrvatske pršute na europskoj razini, već ima dvije šampionske titule.

U Rijeci je pobijedio u snažnoj konkurenciji 14 iznimnih pršuta među kojima su zastupljeni sva četiri zaštićena hrvatska pršuta: krčki, istarski, drniški i dalmatinski. Da je riječ o proizvodima visoke kvalitete govori i podatak da je od 14 pršuta, njih deset osvojilo više od 90 bodova i okitilo se zlatom.

Tradicionalno su dodijeljena i posebna priznanja za razvoj pršutarske industrije u Hrvatskoj, ovog puta otišla su na sjeverni dio Jadrana, vlasniku Mesnica marketi Žužić Vjekoslavu Žužiću, jedinom proizvođaču zaštićenog krčkog pršuta, prvog hrvatskog proizvoda s EU zaštitom te u Istru Nevenki Hreljak koja s obitelji vodi poznatu tvrtku Pisinium.

Raste proizvodnja pršuta, a porasti će i cijene

Na Danima hrvatskog pršuta u Rijeci istaknuto je kako je vrijeme pandemije pokazalo krhkost turizma i da se proizvođači pršuta trebaju osigurati plasman na druga tržišta, prvenstveno u ovo teško vrijeme inflacije.

„Neminovno slijedi rast cijena pršuta na tržištu uzrokovan rastom cijena sirovine, energenata, rada, povećanja kamata, ukratko svih ulaznih troškova. Rast cijena vrlo lako može dovesti i do pada potrošnje. Zbog svih tih neizvjesnih vremena kroz koje prolazimo, mi pršutari nastojimo proširiti svoje tržište prije svega na Europsku uniju. Taj korak nije ni jednostavan ni lagan jer dolazimo na razvijena tržišta gdje su prisutni veliki proizvođači i veliki razvijeni brendovi. Za kvalitetan iskorak na tržište Europe potrebne su daljnje investicije kroz proizvodnju, pakiranje, marketing. Tako da su veliki izazovi pred nama“, istaknuo je Darko Markotić, predsjednik Klastera hrvatskog pršuta.

Dodao je kako se u Hrvatskoj još uvijek proizvodi oko 500 tisuća komada pršuta, a oko milijun se pojede. Drugim riječima potražnja je dvostruko veća od proizvodnje pa hrvatski proizvođači imaju prostor za rast. To je potvrdio i Željko Jovanović, izaslanik predsjednika Milanovića istaknuvši da ćemo u narednih godina, s obzirom na najavljene investicije u postojeće i nove proizvodne pršutane, povećati proizvodnju na 700 tisuća komada.

Prošle godine veći izvoz mesnih prerađevina

Izaslanik ministrice poljoprivrede, ravnatelj Uprave za stočarstvo i kvalitetu hrane Zdravko Barać istaknu je kako je ovo jedan od idealnih oblika promocije hrvatskih zaštićenih pršuta te naglasio da osim istarskog, krčkog, drniškog i dalmatinskog pršuta Hrvatska danas ima još 38 zaštićenih proizvoda, što nas svrstava na visoko sedmo mjesto po broju zaštićenih proizvoda u EU. Također, naglasio je da su Dani hrvatskog pršuta najbolje mjesto za raspravu o stanju u proizvodnji pršuta u Hrvatskoj te za određivanje budućih perspektiva ovog rastućeg sektora.

„Prošle godine zbog smanjena fizičkog obujma poljoprivredne proizvodnje s jedne strane, a s druge strane zbog oporavka turizma i povećanja turističke potražnje Hrvatska je u razmjeni poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda imala rekordan deficit. Međutim, sa zadovoljstvom možemo istaknuti podatak da je u razmjeni visokofinaliziranih mesnih proizvoda i mesnih prerađevina imala veći izvoz, odnosno da smo imali vanjskotrgovinski suficit veći od 34 milijuna eura“, rekao je Dragan Kovačević, potpredsjednik za poljoprivredu i turizam HGK.

O važnosti premium proizvoda govorio je i Petar Mamula, zamjenik župana Primorsko-goranske županije u kojoj se nastoji pokrenuti i povećati njihova proizvodnja te je istaknuo kako Primorsko-goranska nije poljoprivredna županija ali ima odlične turističke rezultate koji uvelike mogu pridonijeti sinergiji o kojoj se često priča, a to je spoj zelenog i plavog, ali trženju proizvoda tamo gdje je najisplativije, a to je na hrvatskoj obali.

Gradonačelnik Rijeke Marko Filipović istaknuo je kako se ovaj grad sve više okreće turističkoj ponudi te je iznimno važno da gastronomska ponuda bude adekvatna, a pri tom važnu ulogu imaju proizvodi poput zaštićenih hrvatskih pršuta koji su odraz velikog truda, rada i zalaganja. Pozvao je Riječane da sutra posjete Korzo i uživaju u nagrađenim i zaštićenim hrvatskim pršutima.

Alma Radoš

Fotografija:   Mateo Levak