Pod pokroviteljstvom Grada Zagreba, u Smaragdnoj dvorani hotela Esplanade održan je Forum zagrebačkih ugostitelja
Među brojnim ugostiteljima bili su zamjenica gradonačelnika Sandra Švaljek, zamjenik ministra turizma Daglas Koraca, predsjednik Gradske skupštine Darinko Kosor, predsjednik Hrvatske turističke zajednice Ratomir Ivičić, kao i mnogi drugi gosti.
Forum zagrebačkih ugostitelja je godišnji sastanak svih zagrebačkih ugostitelja, u organizaciji Udruženja ugostitelja Zagreb koje broji gotovo 3.000 članova, od toga 2.000 obrtnika i oko 800 trgovačkih društava koji rade na obrtnički način. Zaključke s Foruma predstavio je predsjednik Udruženja ugostitelja Zagreb, Nenad Šepak.
U sklopu službenog dijela Foruma uručeno je i 10 plaketa zagrebačkim ugostiteljskim objektima za izvrsnost i kvalitetu u području ugostiteljstva čime uspješno promiču zagrebačku tradiciju i autohtonost i doprinose sveukupnom poboljšanju turističke ponude Zagreba i Hrvatske:
1. Ugostiteljskom objektu AS za više od 40 godina uspješnog djelovanja
2. Ugostiteljskom objektu ORKAN za više od 30 godina uspješnog djelovanja
3. Ugostiteljskom objektu MARIJINO ZVONO za više od 20 godina uspješnog djelovanja
4. Ugostiteljskom objektu SAFARI za više od 40 godina uspješnog djelovanja
5. Ugostiteljskom objektu KONDOR za više od 30 godina uspješnog djelovanja
6. Ugostiteljskom objektu GENIUS za više od 20 godina uspješnog djelovanja
7. Ugostiteljskom objektu ŠIME za više od 30 godina uspješnog djelovanja
8. Ugostiteljskom objektu MEMORY za više od 40 godina uspješnog djelovanja.
Zlatne plakete uručene su:
9. Ugostiteljskom objektu HORAK za 85 godina uspješnog djelovanja i
10. Ugostiteljskom objektu STARI PUNTIJAR za 176 godina uspješnog djelovanja.
Na kraju programa uslijedio je Festival hrvatskog šampanjca i Gastro prezentacija koju su priredili poznati zagrebački restorani i slastičarnice, a zabavi je prigodnim izborom glazbe pridonio DJ Baby Dooks.
***
Glavna tema Foruma bio je zahtjev ugostitelja prema Vladi RH, da se troškovi reprezentacije tvrtkama priznaju u 100 postotnom iznosu, što će potaknuti promet u ugostiteljstvu, a time i veću zaposlenost te prihod u državni i lokalni proračun. Udruženje ugostitelja će u tom smislu predložiti odgovarajuće izmjene Zakona o porezu na dodanu vrijednost, Zakona o porezu na dohodak i Zakona o porezu na dobit.
Izneseni su i prijedlozi Udruženja ugostitelja Zagreb koji za cilj i rezultat imaju smanjenje troškova poslovanja ugostitelja, povećanje potrošnje, zaustavljanje otpuštanja radnika i novo zapošljavanje u sektoru ugostiteljsko-turističke djelatnosti, povećanje prihoda od poreza na dohodak i prireza. U tu svrhu u raspravi su sudjelovali predstavnici ministarstava, Turističke zajednice, Grada Zagreba te ostale zainteresirane strane.
1. Udruženje ugostitelja Zagreb predlaže da Grad Zagreb snizi stopu poreza na potrošnju odnosno ukine obračun poreza na potrošnju u Gradu Zagrebu te na taj način izjednači uvjete oporezivanja ugostiteljske djelatnosti sa ostalim djelatnostima.
2. Naknada za postavljanje terasa – Udruženje ugostitelja Zagreb predlaže da Grad Zagreb snizi 30 % naknade te na taj način pomogne ugostiteljima sanirati gubitke zbog lošeg vremena i potakne postavljanje novih terasa i novo zapošljavanje u sektoru ugostiteljsko-turističke djelatnosti.
3. Udruženje ugostitelja Zagreb predlaže da Grad Zagreb dopusti postavljanje montažno-demontažne ograde na terasama bez ograničavanja visine. Naime, terase se mogu postavljati radi pružanja ugostiteljskih usluga tijekom cijele godine a na predloženi način bi bilo i omogućeno da se postavi oprema terase koja bi i u nepovoljnim vremenskim uvjetima (zima, snijeg, vjetar, kiša) omogućavala korištenje terasa. (Npr. ugostiteljski objekt od 35 m2 zapošljava troje ljudi a uz korištenje terase od 35 m2 zapošljava se još dvoje ljudi).
4. Udruženje ugostitelja Zagreb predlaže da Grad Zagreb snizi koeficijent namjene za ugostiteljsku djelatnost jer se radi o velikim površinama prostora u kojima se obavlja ugostiteljska djelatnost i na koji se obračunava najveći koeficijent.
Također, pokrenute su inicijative na državnoj razini.
1. Traži se da se troškovi reprezentacije priznaju u 100 postotnom iznosu. Poticanju prometa u ugostiteljstvu, a time veće zaposlenosti i prihoda u državni i lokalni proračun, sigurno bi pridonijelo priznavanje troška reprezentacije u punom iznosu te se predlažu odgovarajuće izmjene Zakona o porezu na dodanu vrijednost, Zakona o porezu na dohodak i Zakona o porezu na dobit.
2. Traži se osnivanje institucije koja će objediniti sve ugostitelje u jednu asocijaciju, bez obzira na način organiziranja, bilo pravne bilo fizičke osobe (obrtnike). Navedeno je potrebno jer su problemi isti i za trgovačka društva i za obrte a subjekti maloga gospodarstva (mikro, mali i srednji) nemaju mogućnosti organizirati svoju pravnu službu u svakom subjektu. Veliki broj zakona i propisa nameće potrebu za ugostiteljskom potpornom instituciju koja bi zastupala i promicala interese ugostitelja i struke.
3. Predlažu se izmjene Zakona o porezu na dohodak i Zakona o porezu na dobit na način da se uvede mogućnost plaćanja paušalnog poreza za ugostitelje mikro poduzetnike (manje od 10 radnika, godišnji poslovni prihod do 2.000.000 eura ili imaju dugotrajnu imovinu u iznosu protuvrijednosti do 2.000.000 eura).
4. Potiče se cjeloživotno obrazovanje u skladu s potrebama sektora ugostiteljstva, posebice polaganje majstorskog ispita, te ponovno uvođenje obvezne stručne spreme za voditelje ugostiteljskih objekata.
5. Zakon o financiranju jedinica lokalne samouprave i uprave, propisuje porez na potrošnju. Traži se ukidanje ovog poreza, koji je predviđen samo za ugostiteljstvo. Isto tako, traži se ukidanje i drugih parafiskalnih davanja koja opterećuju poslovanje ugostitelja.
6. Traži se prilagođavanje i modernizacija osnovnog i proširenog programa tečaja za stjecanje osnovnog znanja o zdravstvenoj ispravnosti namirnica i osobnoj higijeni osoba koje rade u proizvodnji i prometu namirnica, te izmjena važećeg Pravilnika, tako da se navedeni tečaj umjesto svake četiri, provodi svakih šest godina.
7. Predlaže se izrada novih programa obrazovanja za ugostiteljska zanimanja (kuhar, konobar, slastičar, i sl. nova zanimanja) u kojima je neophodno propisati kontinuirano provođenje prakse te povećanje omjera u korist praktične nastave po uzoru na europske zemlje.
Nadamo se kako će navedeni prijedlozi pomoći u zaustavljanju negativnih trendova i potaknuti rast i razvoj ugostiteljsko-turističke djelatnosti te utjecati na rast drugih sektora gospodarstva u cjelini, naglasili su ugostitelji.
P. R. / Foto: Rene Karaman
