
U Slavoniji vam može i ne mora biti vruće, kuće mogu biti manje ili veće, polja žuta ili zelena, ali jedno je potpuno sigurno – u Slavoniji je nedopustivo biti gladan i žedan, a to su domaćini, vinari kutjevačkog kraja i dokazali.
Dvotjedni Festival graševine 2015. ovaj je vikend dobio svoju završnicu. Tako je u subotu 13. lipnja u Kutjevu održano predavanje i okrugli stol na temu marketinga graševina koje je okupilo novinare, sommeliere, trgovce vinom, bloggere i ugostitelje iz raznih dijelova Hrvatske, a druženje je nastavljeno dvodnevnim obilaskom podruma, vinograda i vinarija.
Graševina je najzastupljenija hrvatska sorta. Svaka četvrta kupljena litra vina na domaćem tržištu je od graševine, a Jancis Robinson, vodeći svjetski vinski autoritet, u svojoj knjizi Wine Grapes odabire upravo ime ‘graševina’ kao službeno ime ove sorte jer ona u Hrvatskoj daje najbolje rezultate i prema njezinu mišljenju najvjerojatnije potječe s ovog područja. Na okruglom stolu postignut je opći konsenzus da je nužno mijenjati percepciju o graševini kao isključivo gemišt vinu, jer se radi o sorti s puno većim potencijalima. Stilske varijacije ponajboljih graševina omogućuju gastronomsku upotrebljivost u cijelom nizu gastronomija, od mediteranske, preko kontinentalne, pa azijske, sve do deserta, kad vino dolazi kao posljedica izborne ili ledene berbe. Do tog cilja se može doći jedino koordiniranim djelovanjem i zajedničkim nastupom vinara, ugostitelja, sommeliera i novinara, jednoglasni je zaključak svih sudionika okruglog stola koji je moderirao organizator Saša Špiranec, a čiji su sudionici bili novinari Rene Bakalović, Ivo Kozarčanin i Zlatko Gall, zatim sommelierski prvak Mario Meštrović, F&B manager Zdenko Posavec, pokretačica portala Taste of Craotia Lada Radin, profesor s Agronomskog fakulteta Edi Maletić, te predavač na vinskoj školi Wine Academy Croatia Kruno Filipović.
Nakon radionice brojni gosti su kušali trofejne graševine i ostala slavonska vina koja su dobila odličja na ocjenjivanju održanom 22. i 23. svibnja pod predsjedanjem prof. dr. Edija Maletića i dr. Lea Gracina. Druženje je nastavljeno u vinariji Krauthaker gdje se već treću godinu za redom u organizaciji akademskog slikara Ive Raiča organizira slikarska kolonija na kojoj akademski kipari i slikari oslikavaju stare barrique bačve. Ove godine su uz organizatora Rajića, bačve oslikavali Vatroslav Kuliš, Stipe Nobilo, Tihomir Lončar, Antun Krešić, Bane Milenković, Stipe Barišić i Josip Karežić.
Nakon razgleda vinarije Krauthaker i obilnog slavonskog ručka uz bijela vina različitih vinara kutjevačkoj vinogorja, gosti su u grupama krenuli u posjete podrumima Adžić, Galić, Jakobović, Majetić, Mihalj, Mitrović, Perak, Perić, Soldo i Tandara. Naime, 13. i 14. lipnja održavali su se Dani otvorenih podruma pa su vinari raširenih ruku čekali svoje goste. Navečer je druženje nastavljeno u vinariji Sontaki uz večeru i Garavuše, tamburaški sastav koji broji šest mladih Slavonki. Kod Sontakija je organizirana degustaciju crnih vina koja nipošto ne treba izostaviti iz vinarske slike Slavonije jer svojom kakvoćom i cijenom imaju ogroman tržišni potencijal, kako kod kuće tako i u inozemstvu.
Dvodnevno druženje nastavljeno je nedjeljnim doručkom u vinoteci obitelji Čamak gdje su domaćini pripredili pravi slavonski stol – šunka, slanina, jaja, čvarci, domaće štrudle od sira i trešanja, kulen – a potom su na Trg graševine stigle konjske zaprege i povele goste u razgled vinograda. Prva ruta je vodila do vinogradarskih položaja vinara Branka Mihalja, a druga je dionica vodila do položaja Mitrovac gdje su Antun Adžić, Ivica Perak te Martina Krauhtaker objasnili posebnost položaja, a potom se krenulo u Vilu Kutjevo vinarije Kutjevački podrumi gdje je organiziran ručak. I ovdje su složni kutjevački vinari bili izvrsni domaćini – donijeli svoja vina te zajedno s gostima sjeli ručati. Da na putu kući ne bi nitko ogladnio, domaćini su za put do Zagreba priredili makovnjaču, orahnjaču, te vina. Na kaže se dakle uzalud da vam u Slavoniji može i ne mora biti vruće, kuće mogu biti manje ili veće, polja žuta ili zelena, ali jedno je potpuno sigurno, u Slavoniji je nedopustivo ostati gladan i žedan.
I. B. / Foto: Julio Frangen