10 godina VinDela – međunarodnog sajma vina i delikatesa

Pod šarenim plaštom šuma Pohorja, sportska dvorana Centra Draš pretvorila u mali organoleptički raj i spoj vinsko-gastronomske izvrsnosti, uz priliku za druženje s mnogobrojnim sladokuscima i međunarodnim kreatorima okusa na jednom mjestu.

 

Salon VinDel i njegovi počeci

Krenuli smo dalje put Centra Draš u podnožje Pohorja na jubilarni salon vina i delikatesa, gdje su nas dočekali mnogobrojni izlagači, direktor festivala i prelijepe vinske kraljice – ponos slovenskih vinskih regija, gradova, vinara i Slovenije.

Nakon uvodne dobrodošlice organizatora i direktora festivala, Dejana Baiera, pozdravio nas je i dr. Aleš Gačnik, etnolog i profesor na Univerzi na Primorskem iz Portoroža, koji aktivno prati ovaj festival od samih početaka, koji nas je uveo u priču nastanka ove značajne manifestacije koja obilježava svoju desetu godinu postojanja.

“U Sloveniji se vinski praznici i manifestacije održavaju na dva načina i za njih upotrebljavamo dva naziva – vinski FESTIVALI i vinski SALONI. Razliku među njima čini marketinški koncept i prostorni ambijent, pa se tako FESTIVALI održavaju u šatorima, raznim mjesnim središtima, centrima itd., dok se SALONI održavaju u povijesnim ambijentima, gradovima, dvorcima te u značajnijim hotelima.

Priča VinDela započela je inovativnim konceptom Dejana Baiera 2000. godine osnivanjem vizionarske institucije – Zavoda SloVino, čiji je naglasak bio na priredbe, usmjeravanje, edukaciju i razvoj kulture hrane i pića. Temeljna projektna područja djelovanja bila su: Prvi slovenski vinski portal – SloVino.com, eksluzivni vinski događaji – TOP 30, ŠPargelj vina (vino i šparoge), Wineday (petak kao dan za vino u urbanim središtima), međunarodna promocija slovenskih vina, dvojezična publikacija Slovenian Wine News, sommelieri preporučuju, sommelier selekcija, odjel vinskog HoReCa marketinga, prodaja vinske galanterije Vin.si, SloVino Sommelier Club i još mnogo toga. Na osnovi tog koncepta, 2008. godine bio je organiziran prvi Salon VinDel koji se temeljio na međunarodnoj mreži partnera i međunarodnom predstavljanju. 

Salon Vindel ovih deset godina postojanja broji sve više izlagača i gostiju, čak i za vrijeme najgore recesije. Prošle godine manifestacija se preselila iz Hotela Habakuk u Hotel Draš, s čime je VinDel postao sve više festivalski i sve manje salonski, kako je bila izvorna ideja organizatora. Tim potezom dobio je na još više na svojem značaju s nesmetanom komunikacijom između izlagača i posjetitelja za okruglim stolovima. Ovaj festival osim što je inovativan i prepoznatljiv po svojim čašama za vino, ulaznicama u obliku narukvica umjesto žigosanja, projekcije vinara na velikim platnima u dvorani, je i manifestacija koja je uvela koncept zajedničkog predstavljanja hrane i vina u jednom (istom) prostoru.

Osim ovog kompleksnog festivala, koji je vrlo značajan za sve vinske regije Slovenije, organizatori su se odlučili na novi festivalski iskorak imena Rose code te će u suradnji s fakultetom organizirati prvi festival ružičastih vina i botanike Rose 2 (Rosé & Roses), koji će se održati od 11. do 13. svibnja 2018. godine u mjestu ruža – Portorožu – istaknuo je dr. Aleš Gačnik.

Vinske obljetnice i arhivske kapljice

Na ovom, kako ga zovu – najokusnijem danu godine, među poznatim vinogradarima i vinskim podrumima kao što su Vinska klet Marof, Šekoranja, Dolc 1834, hiša vin Emino, Doppler, Istenič, Prinčič, Movia, Puklavec, Reja vina, vina Božič, Sirk, Trošt, Colja, Ščurek, Gaube, Metlika, Prus i mnogi drugi, bile se i Radgonske gorice koje su proslavile 40 godina postojanja zlatne i srebrne Radgonske penine, nama prepoznatljive etikete na mnogobrojim policama supermarketa koju s veseljem kupujemo i pijemo pri obilježavanju malih i velikih životnih trenutaka.

Osim Radgone, svojim atributima očarala je i Pullus – Vinska klet Ptuj radionicom arhivskih vina 1971:1983, koja je zasjala svojom romantičnom, jesenskom paletom tamno zlatne boje. Ptujska klet brižno čuva i slavi i svoje stoljetno vino s brežuljaka Haloze iz 1917. godine – imena Zlata trta, koje je spomenik Slovenske vinske kulture, čiju je tržišnu vrijednost nemoguće procijeniti, pa tako tih stotinjak butelja nećete pronaći u prodaji.

Uz brojne slovenske proizvođače vina i hrane, svake se godine na VinDelu nađe i pokoji hrvatski proizvođač. Nadamo se da će ih, s vremenom, biti sve više, a ove godine predstavili su se: Tartufi Zigante, voćna vina Raak, Korlat (Badel 1862) te Vina Vuglec u organizaciji udruge Vinske Brbončice.

Harmoniju vina različitih boja i okusa pratio je i široki izbor delikatesa, koje su ove godine mogli bi reći bile u premium izdanju, pa smo tako kušali razne namaze, paštete, kobasice, marmelade, bezglutenske krušne proizvode, gibanice, rajčice, ručno rađene čokolade, pršut, balzamične octeve, ulja, začine, ribe, salame od divljači i još puno slasnih delicija, a za ona najizbirljivija nepca bilo je tu i različitih slavljeničkih vrsti torta.

Što nam više treba?

Za šećer na kraju i potpuni doživljaj pobrinula se staklarna Rogaška 1665., iznimno cijenjena u svijetu kao proizvođač najkvalitetnijih proizvoda od stakla, čije smo suvenire s gravurama po našim željama ponijeli u svoje domove, kao sjećanje na ovaj sjajan jubilej – VinDel 2017.

Bravo za organizatore!

Vidimo se KO PRIŠEL BO MESEC MAJ

Tekst : Željka Balja, Blog Autentika

Fotografija: Rene Karaman